Srebrenica 30 godina poslije: Komemoracija u sjeni negiranja i političke blokade

"Lica mrtvih nižu se uz glavnu cestu u Srebrenicu, ali to nisu fotografije 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka koje su srpske snage masakrirale u i oko ovog grada u istočnoj Bosni prije 30 godina. To su slike stotina Srba koje su navodno ubile bošnjačke (bosansko-muslimanske) trupe na ovom području tokom rata u BiH 1992.-1995. Postavljene na prilazu prostranom groblju u Srebrenici uoči komemorativnih događaja u petak, one su također dio srpskih pokušaja relativizacije ili poricanja genocida koji se s vremenom nisu smanjili", piše autor članka objavljenog u Irish Timesu, pod naslovom 'Suočavanje s prošlošću je i dalje naš najveći problem': Bosna podijeljena 30 godina nakon genocida u Srebrenici'.

Odbijanje srpskih zvaničnika da priznaju genocid najemotivnija je od mnogih prepreka pomirenju u BiH, koja još uvijek pati pod poslijeratnim političkim okvirom koji paralizira donošenje odluka i samo učvršćuje etničke podjele.

"Te slike su vojnici, veterani vojske bh. Srba, tako da je poruka ista kao i uvijek – i dalje se radi o poricanju, a oni veličaju te ljude", kaže Ćamil Duraković, bošnjački bivši gradonačelnik Srebrenice koji još uvijek živi u tom gradu.

"Sada je prošlo 30 godina i ne vidim napredak. Zapravo, vidim da se vraćamo unatrag... Ova vlada poništava sve dobro što je učinjeno od završetka rata. Suočavanje s prošlošću je i dalje naš najveći problem", dodaje, referirajući se na vlasti Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH.

Uz kratko pojašnjenej ustavnog poretka BiH, autor napominje da zemlja također ima međunarodnog visokog predstavnika – sa širokim ovlastima za izdavanje ukaza – koji nadgleda provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je nametnuta "zamršena administracija razorenoj bivšoj jugoslavenskoj republici nakon što je u ratu poginulo oko 100.000 njezinih stanovnika".

Zapadne prijestolnice i niz visokih predstavnika u Sarajevu već tri decenije pokušavaju učiniti BiH kohezivnijom jačanjem državnih institucija i obećanjem konačnog članstva u Europskoj uniji ako reforme uspiju.

Ipak, nastavlja autor, Republika Srpska se opire pokušajima prenošenja bilo koje od svojih ovlasti na državu, a njen dugogodišnji lider, Milorad Dodik, često prijeti da će tražiti secesiju regije umjesto da dopusti njenu dublju integraciju u zemlju s bošnjačkom većinom.

"Uz podršku Rusije, Dodik i njegovi saveznici u Republici Srpskoj poriču da su srpske snage počinile genocid u Srebrenici, što je u suprotnosti s presudama međunarodnih sudova i osudama za genocid Radovana Karadžića i Ratka Mladića, ratnih političkih i vojnih vođa bh. Srba, na Međunarodnom sudu Ujedinjenih naroda u Haagu", ističe se u tekstu.

"Srbi u Srebrenici nisu počinili genocid“, rekao je Dodik u subotu, opisujući masakr iz jula 1995. kao "strašan zločin", ali se i nazvao "drugom" Mladića i Karadžića.

Prisustvovao je događaju u gradu Bratuncu, 10 km od Srebrenice, u čast hiljada srpskih civila i vojnika za koje mještani kažu da su ih ubile bošnjačke snage na tom području tokom rata. Iako su Bošnjaci i Hrvati osuđeni u Haagu, mnogi Srbi vjeruju da njihovi zločini nikada nisu adekvatno kažnjeni te da ih bosanska država i Zapad previđaju ili umanjuju.

"Oni znaju sve, baš kao i mi... Sve što možemo zaključiti jest da Sarajevo brani zločin počinjen ovdje u Bratuncu", rekao je Dodik.

"Pokušali su prikazati Srbe kao kriminalce, a druge narode kao žrtve. Više im uopće ne vjerujem", dodao je, napominjući odsutnost zapadnih diplomata na komemoraciji. "Danas nisu ovdje – čak i da jesu, ne bih znao što bih im rekao. Ponosan sam na ruskog ambasadora, koji je uvijek s nama", ističe Dodik.

Prije nego što je Rusija pokrenula oružanu agresiju protiv Ukrajine 2014. godine, zemlje bivše Jugoslavije bile su glavno europsko poprište geopolitičkog rivalstva između Moskve i Zapada.

Ruski dobrovoljci borili su se za bh. Srbe tokom rata, a Kremlj se kasnije protivio neovisnosti Kosova od Srbije i blokirao nacrt rezolucije iz 2015. u Ujedinjenim nacijama kojom bi se masakr u Srebrenici priznao kao genocid.

Dodik često posjećuje Rusiju i nastavio je putovati tamo otkako ga je bh. državni sud u februaru osudio na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom na šest godina zbog protivljenja odlukama visokog predstavnika. Presuda o njegovoj žalbi na presudu očekuje se u nadolazećim sedmicama.

Već pod američkim sankcijama zbog navodne korupcije i potkopavanja bosanske državnosti, Dodik je odbacio autoritet suda i visokog predstavnika, a njegovi saveznici u parlamentu Republike Srpske zabranili su državnoj policiji i pravosudnim vlastima djelovanje na teritoriju regije.

Dodik je pronašao podršku i kod drugih saveznika Kremlja u regiji - Srbije i Mađarske. Budimpešta je poslala do 300 pripadnika specijalne policijske jedinice u Republiku Srpsku na nenajavljenu "obuku" koja se poklopila s presudom suda u veljači, što je moglo biti demonstracija snage ili pripreme za njegovu zaštitu od uhićenja.

"Poslušnik Rusije"

Prošle sedmice, zastupnici Republike Srpske glasali su za stvaranje pomoćnih policijskih snaga. Dodikovi saveznici kažu da će rezerve pomoći regiji da se nosi s vanrednim situacijama, ali kritičari kažu da je to još jedan korak prema stvaranju policijske države posvećene zaštiti predsjednika regije.

"Ne bih isključio mogućnost da ga neki smatraju svojevrsnim politički destruktivnim igračem, na uzici. Nadam se da je dovoljno mudar [da shvati da] to obično nije zdravo za one koji igraju ovu igru. To nisu pouzdani partneri", kaže Christian Schmidt, trenutni visoki predstavnik u BiH, o bliskosti Moskve s Dodikom.

"Vidim da Rusija predstavlja izazov, možda će iskoristiti Zapadni Balkan kao teren druge razine, možda nekako kako bi skrenula pažnju s Ukrajine“, upozorava, inzistirajući da je "situacija popravljiva".

Stručnjak za Balkan Jasmin Mujanović opisuje Dodika kao "nestrpljivog, poslušnog posrednika Rusije" koji "ostaje najznačajnija prijetnja miru i sigurnosti" u Bosni i regiji.

"No, njegova politička moć također je značajno oslabila posljednjih godina", kaže Mujanović, nerezidentni viši saradnik u washingtonskom institutu New Lines. "Nije dovoljno jak da demontira državu, ali čini se da ni nadležne vlasti u Sarajevu nemaju hrabrosti iskoristiti svu težinu pravno-sigurnosnog aparata kako bi ga dovele do poslušnosti".

Nakon što se mjesecima suprotstavljao državnim vlastima, Dodik se prošlog petka iznenada pojavio na ispitivanju u Tužilaštvu BiH u Sarajevu. Sud je potom ukinuo nalog za hapšenje i naložio mu da se redovno javlja državnim vlastima.

"Dogovor koji je sklopio s javnim tužiteljem očito je blaga ćuška i javnost je, s pravom, zgrožena", kaže Mujanović. "Međutim, to također pokazuje da nije bio u stanju jednostavno ignorirati državne vlasti, niti je mogao osigurati željeno odcjepljenje od države".

Duraković, sada potpredsjednik Republike Srpske, također vjeruje da Dodiku ponestaju opcije i da više ne može biti siguran u podršku Srbije, gdje je autokratski predsjednik Aleksandar Vučić pod pritiskom masovnih studentskih uličnih protesta.

Misli da će do krize doći ako Dodik izgubi žalbu na presudu i ako mu se zabrani obnašanje dužnosti u BiH.

"Za mjesec dana imat ćemo drugačiju situaciju", kaže Duraković. "Tada ćemo vidjeti u kojem ćemo smjeru ići. Nadajmo se da će biti pozitivno".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad